Victor/Victoria: ženski, muški i "srednji" rod u ličnosti

Izbor je pao na ovaj članak iz razloga što i dan danas, u 21. stoljeću živimo u svijetu u kojem imamo podjele na spolne i rodne uloge, na muške i ženke poslove – bile to karijere karijere ili kućanski poslovi, podjelu boja kod male djece kako ne bi došlo do „zabune“ jer ćemo sigurno misliti da je djevojčica koja nosi plavu haljinicu i ima kratku kosu dječak. Da budem iskrena, to me ne bi ni malo čudilo, s obzirom na to koliko su ljudi indiferentni i sve prihvaćaju kako im servira okolina.

Autorica članka odmah na početku iznosi neke generalne stavke koje određuju nas odnos prema novorođenoj djeci. Odgovorom na pitanje: “Kojeg je spola?“ nas a i dijete već se stavlja u kalup spola i roda, kupovine odjeće i poklona po striktnim bojama – roze i plave, motiva – srčeka i autića. Čak i kad dijete poraste i prođe ta faza, kad se počne smostalno igrati, spol i rodne uloge određuju kakav će poklon dobiti – hoće li to biti neka akcijska figurica, autić ili lutkica, koje će boje biti svijećice na torti.  Sve to skupa je dio procesa socijalizacije kojim se prenose vrijednosti kulture u kojoj djeca odrastaju, a u to ulazi učenje spolnih i rodnih uloga koje se smatraju poželjnim za muškarca ili ženu.

Spol je biološki određena kategorija – vanjski i unutarnji spolni organi, hormoni.

Rod je društveno određena kategorija – definicije uloga žena i muškaraca u određenoj kulturi.

Istraživanje koje je provedeno 1936.g od strane Termana i Cox Milesove o mjerama maskulinosti (skup osobina vezanih uz muški rod) i femininosti (skup osobina povezanih uz ženski rod) dalo je odgovor na pitanje ima li ispitanik više „muških“ ili „ženskih“ osobina. Istraživaču su smatrali tada da je psihološka prilagodba pojedinca povezana sa rodnom kategorijom kojoj pripada, temeljena na biološkoj osnovi, odnosno spolu. Tako se i na posljetku i pokazalo, da muškarci u velikoj mjeri posjeduju i iskazuju muške osobine, a žene one tipično ženske osobine.

„Rodna“ revolucija i „srednji“ rod

Ranih 70-ih Sandra Bern je pretpostavila da se zdravi rodni identitet ne sastoji od samo tradicionalno muških ili tradicionalnih ženskih osobina, već da je on kombinacija toga dvoje i posjeduje bolju psihološku prilagodbu i lakše reagira u različitim situacijama, odnosno fleksibilniji je. Kako bi bolje opisala osobe koje imaju i muške i ženske osobine, ona je osmislila termin „psihološka androginost“.

Kasnije se postavljalo pitanje, je li Bem bila u pravu kada je ustanovila da su androgine osobe najbolje prilagođene za život? Istraživanja su u konačnici pokazala kako androgina djeca a kasnije odrasli pokazuju više samopoštovanja i bolje se snalaze u različitim situacijam, te da imaju uspješnije i ispunjenije romantične odnose. To se sve može pojasniti sa činjenicom da oni bolje razumiju i prihvaćaju neke međusobne razlike.

Kao i u svakom novom otkriću, a pogotovo onom koje se dotiče društva i načina na koji funckioniramo, koncept androginosti naišao je kritike. Maskuline osobine naglašavane su kao one poželjne i zaslužne za bolju prilagodbu, dok one feminine smatraju se nepoželjnima, što ni ne iznenađuje u zaključku cijele priče. Sve što se otkrije mora se temeljito analizirati, pa nakon analiza i analiza, pokazalo se da osobine mogu opisati kao pozitivno ili negativno maskuline (jer je sve crno i bijelo), feminine ili androgine.

Iako se psihologija maknula od striktnog koncpeta maskulinosti ili femininosti, postoje nedoumice oko podjele osobina na one muške ili ženske. Psihologija je napredovala ali naše društvo i naša zemlja „modernog zapada“ nije baš previše. Na ženu u muškim profesija se gleda sa povećalom, većinom je neprihvaćena ili je sigurno „gay“ čim može biti vozač kamiona ili ne daj Bože, automehaničar...strašno...jedna žena. Ista situacija je i sa muškarcima u ženskim profesijama (da ne bi ispalo da smo samo mi žene stigmatizirane)....i on je sigurno „gay“ čim želi biti frizer, učitelj, to samo žene mogu jer su nježne. 

PITANJA ZA RASPRAVU:

1. Kakva je vaša slika društva danas?

2. Jesu li žene i muškarci jednaki ili su neki ipak jednakiji od drugih?

3. Imaju androgine osobe "najbolje" osobine?

Više o članku možete pronaći na ovoj adresi:

http://www.istrazime.com/psihologija-licnosti/victor-victoriazenski-muski-i-srednji-rod-u-licnosti/