Procjene učitelja o kulturi škole

Članak autorica dr.sc. M. Burst-Nemet i dr.sc. V. Mlinarević

Izvorni članak preuzet s: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=243498

Sama tema članka me jako zainteresirala pošto sam budući učitelj te ću jednoga dana raditi u odgojno – obrazovnoj instituciji s kolegama i kolegicama, odgajati i učiti djecu, te mi je ovaj člank i istraživanje provedeno donijelo jedan novi pogled na stvari na koje moram obratiti pozornost a koje su bitne kako bi cijeli proces podučavanja bio lakši i ujedno bolji.

Autorice koriste različite izvore kako bi definirali što bi bila kultura, te tako navode da „kultura definira stvarnost za pripradnike neke društvene zajednice, osigurava im podršku i identitet i oblikuje okvir za učenje znakovito za određeno zanimanje.“ Sam način na koji žive određene zajednice, neke ideje ili stavovi koje su zajedničke i prenose se s generacije u genereaciju mogu obilježiti neku kultur. Ona je članovima društva neupitna i određuje u velikoj mjeri način na koji će se članovi nekog društva ponašati ili razmišljati. Kada se govori o kulturi ustanove, nju čine norme i očekivanja učitelja, uloge i odnose njenih članova koji se odražavaju na sve vrste interakcija odraslih i djece. Kultura se najčešće sagledava u prožimanju tri skupine čimbenika: stavovi i vjerovanja u vanjskom okruženju i unutar odgojno-obrazovne ostanove; kulturne norme odgojno obrazovne ustanove i odnosu odgojno-obrazovne ustanove, te njihov odnos najviše utječe na kvalitetu te ustanove ali s druge strane može predstavljati i probleme u odnosima zaposlenika.

Poveznost skrivenog kurikuluma i kulture škole

Skrivenim kurikulumom u školama želi se unaprijediti kakvoća i razvoj škole, a od nje se očekuje prihvaća, mijenja i adaptira kulturne promjene. Sama istraživanja o kulturi odgojno-obrazvone institucije započela je 1960.g kada su istraživanja kulturu prikazivala kao jednostranu a kasnije se došlo do zaključka da je kultura ipak dvostrana i dvodimenzionalna. Učitelji i odgojitelji su glavni nositelji kulturu u odgojno-obrazovnim institucijama (razredu, skupini) i rezultati istraživanja ovise o njima.

„U kulturi škole ogleda se skriveni kurikulum i kultura škole ogleda se u skrivenom kurikulumu, osobinama i ponašanju učitelja prema učenicima i međusobno....“ Skrivenim ciljevima odgoja koči se ostvarenje stvarnih ciljeva odgoja te također se otežava kontrola nad istim.
„Skriveni kurikulum suptilno i neintencionalno, ali snažno utječe na to što će djeca učiti i raditi, što proizlazi iz njihove procjene kojim oblikom ponašanja će kod odraslih postići odobravanje...“ -  skriveni kurikulum bi bila neka pravila i rutine škole.

Polazišta za istraživanje kulture škole

Razvojem kurikuluma koji se temelji na vlastitim iskustvima učenika, naglašavanjem kreativnosti i komunikacije te uvažavanjem i razvojem određenih vještina, moći se se stvoriti kvalitetni kurikulumi na svim razinama. Takvim kvalitetnim i dobro razrađenim kurikulumom moći će se razvijati učenici, a zatim i odgovorni i kritični građani.

            „Promjene moraju krenuti od samih škola, inače će biti promašeni svrha

             i povod. Škola mora htjeti promjene i on se školi moraju povjeriti.

             Pozitivno ozračje u školi od velike je važnosti za sve procese vezane uz stvaranje,

             razvoj i realizaciju kurikuluma.“ (Hentig, 1997. str. 224)

Radna klima jako ovisi kakva je osoba ravnatelj ili upravitelj škole, stručni suradnici ali isto tako i ostali djelatnici. Ako se škola organizira kao suradnička sredina u kojoj se cijeli kreativnost, različiti potencijali sudionika obrazovnog procesa, otvara se mogućnost rasta i razvoja pojedinca.

Prediktori pozitivne kulture škole

Mnogi znanstvenici su potvrdili kako postoji poveznica između pozitivne organizacijske kulture škole i izvrnih učitelja, zato jer pozitivna kultura škole podržava usavršavanje i postignuća učitelja. Procjenom kulture osnovne škole u SAD-u, osim procjene škole, istraživanje je uključivalo dvogodišnje sustavno praćenje. Mijenjanjem elemenata koji su upućivali na negativnu kulturu, došlo je do poboljšanja jer se djelovalo na području stvaranja učenja među učiteljima. Cilj skrivenog kurikuluma je unaprijediti kvalitetu i razvoj odgojno-obrazovnog rada škole.

I zaključak

Uspješna radna klima razvija pozitivnu kulturu škole. Ona je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na razvoj pedagoških osobina učitelja i njihov što kvalitetniji rad. Pozitivna kultura škole određena je na temelju kolegijalnosti i samoodređenja. Učitelji razredne nastave procjenjuju kulturu škole višom u odnosu na učitelje predmetne nastave te smatraju kako su upravo oni važni za kulturu škole.

KULTURA ŠKOLE TREBA UČITELJU OMOGUĆITI AUTONOMNO I KOMPETENTNO DJELOVANJE KAO KRITIČKOM INTELEKTUALCU U NAJBOLJEM INTERESU NJEGOVIH UČENIKA I U SKLADU SA SPECIFIČNIM PROFESIONALNIM STANDARDIMA I ETIČKIM PRAVILIMA UČITELJSKE PROFESIJE. 

Pitanja za razmišljanje:

1. Jesu li učitelji bitan faktor kod kreativnosti djece?

2. Može li radna atmosfera učitelja utjecati na ozračje u razredu i (ne)znanje koje učitelj prenosi učenicima?